C
 
e
 
P
 
I
 
T
 
 
 

Broj 12, 2006.

|
|
BOŠ 
|
|
 

 

SADRŽAJ

Tema broja
MUZIKA U DIGITALNOM OKRUŽENJU

Uvodnik urednice broja, Iva Nenić

Net-o-morphia: Muzika i Internet, Rastko Jakovljević

Tehnologija i zvuk: od digitalizacije muzike ka muzikalnosti digitalnog, Iva Nenić

Tehno kao paradigma popularne elektronske muzike - prilog teorijskom utemeljenju koncepta, Irina Maksimović

Šizohronija: vreme u digitalnom zvuku, Džon Pots

Prikaz CD izdanja:
The Virtuoso in the Computer Age (I) (CDCM Computer Music Series Vol. 10)
,
Irina Maksimović

Katalog linkova

 

_______impresum________

e-volucija

Centar za proučavanje informacionih tehnologija
Beogradske otvorene škole
Masarikova 5/XII, Beograd

Odgovorni urednik
Nenad Golčevski

Uredništvo:
Tanja Milovanović
Iva Nenić
Nataša Radović
Milina Petrović

ISSN 1451-8112


Izdavanje ovog časopisa pomogli su fondacija
"Ulof Palme"

i
Ministarstvo kulture
Republike Srbije

 



PRIKAZ CD IZDANJA THE VIRTUOSO IN THE COMPUTER AGE (I) (CDCM COMPUTER MUSIC SERIES VOL. 10)
Irina Maksimović

Umetnička muzika realizovana elektronskim putem pruža brojne estetske i praktične izazove kako za umetnike, tako i za slušaoce zainteresovane za "digitalizovane" svetove klasične muzike. Izdanja iz ciklusa Computer Music Series izdavačke kuće Kentaur rekords (Centaur records) i Kolegijuma za izdavanje i distribuciju kompjuterske muzike (CDCM) predstavljaju izvrstan pregled istorijskog razvoja i individualnih poetika žanra poznatog kao 'kompjuterska muzika'. Deseti kompakt disk iz ovog ciklusa - "The Virtuoso in the Computer Age (I)" nudi, kao što i sam naziv sugeriše, jednu drugačiju postavku 'virtuoznosti' koja nastaje u susretu izvođača i mašine, kroz izbor dela koja integrišu zvuk kompjutera i "živog" instrumenta. Izdanje je iz 1991. godine, međutim, dela koja se na njemu nalaze komponovana su u periodu muzičke avangarde - od 1966. do 1985. godine. Petorica američkih kompozitora su na ovom disku predstavila svoje radove: Pol Lanski (Paul Lansky), Leri Ostin (Larry Austin), Džon Melbi (John Melby), Dejvid Rozenbum (David Rosenboom) i Entoni Brekston (Anthony Braxton).

U prvom delu pod nazivom Kao da (As If) - dvadesetominutnoj kompoziciji za gudački trio i elektroniku - pionir kompjuterske muzike Pol Lanski spajanjem i jukstapozicijom elektronskih i akustičkih muzičkih elementa demonstrira način na koji se kompleksnost snimljene i kompjuterski modelovane muzike uvodi u koncertne dvorane, a takođe ispituje i široku lepezu značenja koncepata kompozicije i izvođenja . Ovo delo, nastalo po narudžbini elektronskog muzičkog centra Kolumbija-Prinston (Columbia-Princeton Electronic Music Center), inicijalno je komponovano za ansambl Speculum Musicae. Sami kompjuterski elementi kreirani na ranim IBM-ovim računarima, sadrže i virtuelnu violinu kao dodatak "čistim" elektronskim zvucima, i koju je Lanski modelovao na osnovu prethodno snimljenog živog izvođenja, koristeći simulaciju algoritama. Delo sadrži četiri programska stava koji su osmišljeni tako da ocrtaju kontraste između načina na koji je zapadna umetnička muzika tradicionalno predstavljena, do 'živog izvođenja' snimljene muzike i muzičkog iskustva (percepcije i recepcije) pomoću zvučnika. U prvom stavu U pripremi (In Preparation) autor je predstavio zvuk kamernog orkestra pred sam početak nastupa, čije prolongirano "štimovanje" u spoju sa sintetizovanim zvukom instrumenata postavlja smernice za istraživanje "zvučnog usaglašavanja". Drugi stav U daljini (At a Distance) predstavlja unekoliko drugačiji spoj elektronike i akustike - gudači izvode jednostavne figuracije i melodije, dok elektronski elementi stvaraju zvuk koji je sam autor označio kao akustički prostor . Traka sa prethodno snimljenim materijalom obezbeđuje pregnantnu zvučnu pozadinu na kojoj se odvija dijalog živih izvođača. Treći stav U praksi (In Practice) započinje deonicom virtuelne solo violine čija melodijska linija podseća na obično vežbanje, sa elementima orijentalne melodike. U ovom stavu su uloge obrnute u odnosu na standardnu postavku u kojoj je digitalni zvuk podređen živom izvođenju: glavnu rolu 'virtuoza' ima elektronika, dok live izvođači (akustički trio) služe isključivo kao pratnja. Finalni stav Sa razlikom (In distinction.mp3) jukstapozicira brojne stilove, teksture i zvučne boje, uz dodatak duhovitih digitalnih džez improvizacija koje ovom delu daju veseo i živi završan ton.

Kompozicija Kao da Pola Lanskog demonstrira različite moguće odnose na liniji sintetički/kompjuterski zvuk - živi izvođači, proširujući mogućnosti tradicionalnog muziciranja. Povremene stanke u dramaturgiji zvučnog toka kompenzuje odlično izvođenje trija Fevore (Fevoré). Zamagljivanje granica između sintetičkih melodijskih linija i živog izvođenja, sve do momenta kada zvuk postane toliko modifikovan i "oneobičen" da se prepozna kao artificijelan, prava je differentia specifica ovog rada koji se vešto poigrava našim stereotipima digitalnog zvuka i živog izvođenja.

Naredna kompozicija sa ove kompilacije pod naslovom Montaža: Teme i varijacije za violinu i kompjutersku muziku sa trake (Montage: Themes and Variations for Violin and Computer Music on Tape , 1985 ) predstavlja osoben izraz Lerija Ostina (Larry Austin), jednog od vodećih američkih kompozitora u oblasti elektroakustičke i kompjuterske muzike. Kompjuterski orkestar sa trake Ostin je kreirao pomoću digitalno snimljenih duvačkih i gudačkih instrumenata, resintetizovanih u ansambl od devet hibridnih instrumenata, dok je same teme komponovao pomoću melodijskih i harmonskih sekvenci, postavljajući ih kao model za konsekventnu izradu kompjuterskih varijacija. Solistička deonica poverena je rumunskom violinisti Robertu Davidovici (Robert Davidovici). Izlaganje muzičkog materijala odvija se kroz postepeno uvođenje zvučnih slojeva koji sadrže prepoznatljive tematske elemente: nove kompjuterski generisane varijacije postepeno se pomaljaju iz gustog i neprozračnog zvučnog sveta. U toku trinaest minuta trajanja ovog dela, violina se pojavljuje u prvom planu, i daje akcenat jednom snažnom i upečatljivom radu u kojem je, kao što je to i sam Ostin više puta naglasio, tehnologija najpre oruđe kompozitora za ispitivanje kreativnih mogućnosti muzičkog materijala.

Solistička deonica u prvom planu odlikuje i sedamnaestominutni Koncert broj 1 za flautu i kompjuterski sintetizovanu traku (Concerto No. 1 for Flute and Computer-Synthesized Tape), koji je 1984. godine komponovao Džon Melbi. U odnosu na ostale radove uvršćene u izdanje Virtuoz komjuterskog doba I , Melbijeva kompozicija podosta hermetičnog zvuka u najvećoj meri odgovara uvreženim predstavama o kompjuterskoj muzici. Deonicu flaute, koju je na ovom snimku realizovala američka umetnica Rejčel Rudič (Rachel Rudich) uz pratnju elektronskog orkestra, karakteriše virtuoznost i nijansiranje fraza, a celinu dela stalno, nemirno smenjivanje dva zvučna plana - sonornosti solističke deonice i elektronskog zvuka koji je njen pozadinski mimezis.

Dva finalna rada - Ambis u vremenu (A Precipice in Time) Dejvida Rozenbuma i odlomak iz Kompozicije broj 107 (Composition No. 107) Entoni Brekston.mp3 sadrže zajedničke karakteristike - oba su komponovana i izvedena od strane članova Kolektiva za izvođenje savremene muzike Izazov (Challenge) iz Mils Koledža u Ouklendu (Kalifornija), i opredeljena atonalnim zvukom. U poređenju sa Rozenbumovom kompozicijom iz 1966. godine, Kompozicija broj 107 (1982) Entonija Brekstona je smelija, i u velikoj meri nalik radovima Janisa Ksenakisa ( Iannis Xenakis ) iz kasnog perioda stvaralaštva.

Izdanje Virtuozi kompjuterskog doba I pruža zacelo dobar uvid u američku elektronsku muziku kasnog XX veka sa elementima živog izvođenja, ali i u mozaik različitih stavova prema ulozi tehnologije u procesu komponovanja i izvođenja. Ovaj izdavački poduhvat može se svrstati u red konceptualno uspelih diskografskih dostignuća, a pogodan je i za sve one ljubitelje umetnosti koji žele da se upuste u dalje istraživanje savremenih ostvarenja elektroakustičke i kompjuterske muzike.

 
 
   
e-volucija ISSN 1451-8112
Centar za proučavanje informacionih tehnologija
www.bos.rs/cepit/, tel. 381 11 30 65 830