C
 
e
 
P
 
I
 
T
 
 
 
Broj 8, 2005.
|
|
BOŠ 
|
|
 
 

 

SADRŽAJ

Uvodnik - Okrugli sto "Inicijativa za informacionu Srbiju", Iva Nenić i Nenad Golčevski

Razvoj zakonskih regulativa i neophodne mere u oblasti
IKT-a
, Slobodan Marković

Prikaz Nacrta strategije za razvoj telekomunikacija u Srbiji do 2007, Dragana Ćurčić, Ilija Stojanović, Dragomir Vasiljević, Slobodan Milosavljević, Panto Urošević, Vojislav Rodić

Usvojen Zakon o elektronskom potpisu, Slaviša Mijušković

IKT kao diminantna privredna grana u Srbiji, Radmila Medaković

Jačanje konkurentnosti preduzeća iz Srbije, Siniša Rogić

Izvodi iz diskusije

Katalog linkova

 

_______impresum________

e-volucija

Centar za proučavanje informacionih tehnologija
Beogradske otvorene škole
Masarikova 5/XII, Beograd

Glavna urednica
Iva Nenić

Odgovorni urednik
Nenad Golčevski

Uredništvo:
Tanja Milovanović
Nataša Radović
Milina Petrović

ISSN 1451-8112

Izdavanje ovog časopisa pomogla je fondacija
"Olaf Palme"

 

 

USVOJEN ZAKON O ELEKTRONSKOM POTPISU
Slaviša Mijušković, pomoćnik ministra za telekomunikacije Ministarstva nauke i zaštite životne sredine

 

Pošto su kolege iz Ministarstva za kapitalne investicije dale jedan presek, ja bih prešao na drugi deo diskusije. Iskoristio bih nešto što je već rečeno ovde, a vezano je za informaciono društvo i pomenuto odsustvo saradnje. To se odnosilo na nas iz domena nauke, i rečeno je kako mi ne sarađujemo sa Ministarstvom za kapitalne investicije. Radi se o tome da strategija koja je pominjana tek počinje da se radi, i da ta izrada kasni pošto se čekalo na strategiju Ministarstva za kapitalne investicije, tako je informacija da i mi radimo strategiju netačna. Za tu strategiji se tek sada utvrđuje tim koji će na njoj raditi, ministar je potpisao akt kojim se započinje izrada strategije i sada se sprovode sve ostale propratne aktivnosti.

Propratio sam, koliko je bilo moguće, medije u vezi sa Zakonom o elektronskom potpisu, i moram da kažem da sam razočaran zato što mislim da smo mi ti od kojih se očekuje da ispunjavamo, a sa druge strane se nalaze oni koji očekuju i čija se očekivanja ne ispunjavaju. Nažalost, kada bi igra bila tako jednostavna, ja bih se odmah potrudio da pređem na vašu stranu. Igra je, međutim, mnogo složenija. Vi bi trebalo da zahtevate da mi radimo javno i da, kada se nešto realizuje, javno kažete "ovo se ispunilo", a kada ne dođe do realizacije, optužite one koji su odgovorni.

Oko Zakona o elektronskom potpisu: jedino što sam ja našao kao relevantno je to da smo prvi krenuli, a poslednji stigli. To je bio komentar o našem Zakonu o elektronskom potpisu. Svaka čast na komentaru, istinit je i pravi, ali previđa jednu stvar. Ja sam godinu dana utrošio samo na taj zakon, trudeći se da u dva saziva dođe do njegovog usvajanja. Nažalost, do toga nije došlo zato što je iza zakona suštinski trebalo da stane politička volja. U ovom slučaju, jedan je ministar podržao zakon, i niko nije nagradio taj napor. Tako poništavamo odgovornost jednih, zasluge drugih i sve to stavljamo u jedan opšti proizvoljan okvir razvoja događaja. Ako ste pratili skupštinsko zasedanje, primetili ste da je rečeno kako je taj zakon sačinjen za elitu i da ova vlast pokazuje istu aroganciju kao i prethodna vlast, stavljajući to po hitnom postupku. Mi nismo reagovali u Skupštini. Pitanje je bilo upućeno direktno ministru, a ja sam gledao papir na kojem piše odgovor, koji je glasio: "Pet milijardi dolara se svakog dana razmeni u elektronskom poslovanju u svetu". Da li je to onda zakon za elitu, da li je morao hitno? Odgovor je upravo u tome! Mediji moraju da podrže zakon, jer su oni poluga koja tera vlast, koja bi trebalo da se postavlja u poziciju da sluša glas spolja. To što je u Skupštini izgovoreno jeste glas javnosti, odnosno opšte mišljenje glasača, odnosno globalnog stanja u društvu, i to predstavlja problem. I mi koji sedimo ovde smo, nažalost, jedna izuzetno probrana elita koja smatra da je vrlo važna u sklopu informacionog društva.

Ne želim da se izvučem od odgovornosti, no suština je da je sve rađeno sa najboljom namerom ostvarivanja značajnog podsticaja, jer je definitivno tačno ono što je izrečeno ovde - dinamika razvoja tehnologija ne ostavlja prostor da se mi zamislimo i da odlučujemo. To je tako dinamičan razvoj da ga i sam zapad teško sustiže. Zapad je odustao od standarda, rukovodi se preporukama, i nema vremena za okoštavanje odluka, strategija. Sve se toliko tehnološki dinamično dešava da ta društva ne mogu da odgovore na zahteve novog vremena a moraju da ga prate. Ako mislite da su oni u jednom takvom fiktivnom blagostanju u kojem se sve po prirodi stvari odvija, to je pogrešno: najrazvijeniji su u mnogo većoj panici nego što se pretpostavlja. Nama, koji se nalazimo na rubu razvoja, uvek se čini da se ništa ne dešava. To je pogrešna procena stvari. Stvari se dešavaju ekstremno brzo, i događaji su strahovito alarmantni. Digitalni jaz, koji su napomenuli veliki i razvijeni, nije digitalni jaz gde mi ostajemo sa druge strane: mi ga nećemo nikad prevazići, a s druge strane taj pojam će opisati njihov svet budućnosti, u kojem će samo oni živeti. A mi nećemo učestvovati u njemu. Tako da njihov strah nije upućen nama, već činjenici da će oni sami ostati usamljeni.

 
 
e-volucija ISSN 1451-8112
Centar za proučavanje informacionih tehnologija
www.bos.rs/cepit, tel. 381 11 30 65 830